
Dobro je znati
- U njemačkom školskom sustavu postoji 5 vrsta škola – Grundschule, Hauptschule, Realschule, Gesamtschule und Gymnasium
Školski sustav u Njemačkoj
Školovanje je u Njemačkoj obavezno. Djeca starija od šest godina moraju ići u školu. Većinom škola u Njemačkoj upravlja država i one su besplatne. Postoje i privatne i međunarodne škole. Ali te škole nisu besplatne.
Školski sustav u Njemačkoj ovisi o pokrajini. Djeca u pojedinim pokrajinama ne uče uvijek iste stvari. Neki od njih koriste i različite školske udžbenike. Osim toga, u pojedinim pokrajinama postoje različite vrste škola.
Naše poslovanje se financira oglasima.
Prvi susret sa edukacijom većina djece dožive u vrtiću. U Njemačkoj pohađanje vrtića nije obavezno, ali se definitivno preporučuje. U vrtiću djeca uče o socijalizaciji kroz svakodnevno druženje s vršnjacima i poboljšavaju motoriku kroz razne zadatke.
Ako je jedna od Vaših briga činjenica da Vaše dijete ne priča njemački jezik i smatrate da će imati problema u vrtiću, možete to odmah zaboraviti. Djeca u vrtičkoj dobi su sposobna učiti više jezika istovremeno i to jako brzo. Vrtić je savršeno mjesto za integraciju djeteta. Vrtići generalno nude jednak pristup, ali svaki vrtić ima svoje određene prednosti i eventualne mane.
Svaka škola ima predstavnike roditelja koji surađuju sa školom.
Njemački školski sustav sastoji se od 5 vrsta škola:
- Osnovna škola (Grundschule) – Razredi 1–4/6
- Hauptschule – Razredi 5–9/10
- Realschule – Razredi 5–10
- Gesamtschule – Razredi 5–12/13
- Gimnazija (Gymnasium) – Razredi 5–12/13
Osnovna škola (Grundschule)
Nakon vrtića slijedi osnovna škola (Grundschule), u koju djeca kreću u prosjeku sa šest godina. U većini slučajeva osnovna škola traje četiri godine, dakle prva četiri razreda. Samo u Berlinu i Brandebrugu osnovna škola traje 6 godina.
Općenito je školski sustav drugačiji u svakoj pokrajini, ali se sve bazirano na istom principu. Predmeti u svim osnovnim školama su njemački, engleski, matematika, glazbeni, likovni, tjelesni i “Sachkunde”. Sachkunde je kombinacija svih prirodnih znanosti (biologija, kemija i fizika), ali na djeci primjerenom nivou.
U prvom razredu djeca nemaju ocjene, već je njihov uspjeh prikazan na kraju polugodišta putem tablice umjesto svjedodžbe sa zaključenim ocjenama. Od tada pa do kraja školovanja djeca dobivaju ocjene od 1 do 6. Najbolja ocjena je 1, dok je 6 najgora te nije toliko česta osim u stvarno najgorim slučajevima kada učenici jednostavno ne uče ili ne mogu učiti.
Nakon osnovne škole slijedi srednja škola (weiterführende Schule), koja započinje u 5. razredu (u 7. razredu za škole u Berlinu i Brandeburgu). Budući da postoje 4 vrste srednjih škola, nastavnici u osnovnoj školi organiziraju sastanke s roditeljima, kako bi dali preporuke koju školu bi djetetu bilo najbolje pohađati. Preporuke se donose na osnovu ocjena i karaktera djece, s kojima su proveli prethodne 4, odnosno 6 godina.
Hauptschule
Jedna od opcija je Hauptschule. Pohađanje ove škole traje od 5. do 9. razreda, dakle u dobi od 10 do 14 godina. “Hauptschule” ne postoje u svim pokrajinama i velika je vjerojatnost, da će uskoro biti svugdje ukinuta. Tokom pohađanje ove škole, učenici uče o najbitnijim osnovama iz predmeta kao što su engleski, njemački, biologija, matematika, likovni i tjelesni. Naravno nisu sve škole jednake, dakle odabir predmeta varira. Nakon završetka škole, svaki učenik dobije svjedodžbu s kojim se može upisati u drugu školu kao na primjer “Realschule” ili “Gesamtschule” kako bi nastavili s edukacijom.
Realschule
Druga opcija je “Realschule” koja traje od 5. do 10. razreda, a to otprilike do 15. ili 16. godine života. Razina edukacije se malo razlikuje od “Hauptschule”. Broj predmeta je veći, tako da učenici automatski uče više, odnosno opširnije. Uz osnovne predmete također postoje tehnički, vjeronauk ili etika, biologija, fizika i kemija. Također je bitno imati na umu, da se sve škole u sitnicama razlikuju tako da je uvijek dobro prvo pogledati školsku internet stranicu za saznati više detalja. Pred kraju zadnje godine školovanja postoje završni ispiti iz 3 do 4 predmeta kako bi učenici dobili završnu svjedodžbu. Učenici ne dobivaju svjedudžbu ako nisu uspješno završili praksu u trajanju od 2 tjedna. Detalje nastavnici uvijek objasne u školama neposredno prije početka prakse u 10. razredu.
Gesamtschule
“Gesamtschule” je najbolja opcija za sve učenike koji nisu sigurni koju vrstu škole žele pohađati. Školovanje traje najdulje od 5. do 13. razreda, ali također postoje opcije da se završi nakon 9. (razina Hauptschule), 10. (razina Realschule) ili 12. razreda (razina Gesamtschule). Nakon 13. razreda, kada učenici najčešće imaju 18 ili 19 godina, škola je završena s maturom sa fokusom na jedan određeni smjer koji učenici 2 do 3 godine ranije odaberu. Matura se polaže u svakoj pokrajini.
Naše poslovanje se financira oglasima.
Gimnazija (Gymnasium)
Posljednja opcija je gimnazija, koja je svugdje općenita i tokom školovanje učenici odabiru predmete koji ih zanimaju i fokusiraju se na predmete koje žele imati na maturi. Gimnazije su u svakoj pokrajini drugačije, kao i mature. U većini pokrajina gimnazija traje od 5. do 12. razreda, odnosno 13. razreda koji se uskoro uvodi.
Od 5. do 9. razreda učenici se susreću sa svim predmetima koje njihova škola nudi. Predmeti su svugdje jednaki, no neki izborni predmeti variraju, kao na primjer 2. odnosno 3. strani jezik, ekonomija, pedagogija i slično. Od 5. do 8. razreda dodavanju se i oduzimaju određeni predmeti no 9. razred jedino je vrijeme kada učenici u jednoj godini imaju svaki predmet.
Ovo je bitno, zato što od 10. razreda, također zvan “Einführungsphase” (EF) što prevedeno znači “uvodna faza”, učenici imaju utjecaja na to koje predmete žele polagati. Također mogu odabrati hoće li polaganje tih predmeta biti usmeno ili pismeno. Naravno postoje pravila i smjernice tokom odabira, ali učenici mogu samostalno odabrati svoje predmete.
Nakon “uvodne faze” odnosno 10. razreda počinje dvogodišnja odnosno trogodišnja “faza kvalifikacija” također znana kao “Qualifikationsphase” (Q1, Q2, Q3). U ovom periodu ocjene na svjedodžbama i pojedini ispiti imaju utjecaj na maturu. Tokom zadnje dvije godine školovanja učenici polažu ispite i uče teme koje su sve sastavni dio mature. Broj bodova i broj predmeta na maturi varira po pokrajinama i može biti 4 ili 5 predmeta sa 2 glavna predmeta (Leistungskurse), koje učenici slušaju 5 sati tjedno tokom kvalifikacijske faze.
Ocjene u njemačkim školama
Raspon ocjena u njemačkom školskom sustavu je od 1 do 6. Ocjena 1 je najbolja, dok su 5 i 6 loše. Sveučilišta koriste drugačiju verziju ocjenjivanja, koja se kreće u rasponu od 1 do 5.
Ocjene u Njemačkoj su od 1 do 6. Ocjena 1 je najbolja, a ocjena 6 najgora.
Ocjena | Opis ocjene | Prolaz |
---|---|---|
1 | Najbolja ocjena, izvanredan rad (njemački: Sehr gut) | Da |
2 | Malo ispod najboljeg, sva očekivanja su ispunjena (njemački: Gut) | Da |
3 | Prosječna ocjena, zadovoljavajuće (njemački: Befriedgend) | Da |
4 | Malo ispod prosjeka, ali zadovoljava (njemački: Ausreichend) | Da |
5 | Nije dobro jer minimalna očekivanja nisu ispunjena, ali sa osnovnim razumijevanjem glavnih pojmova (njemački: Mangelhaft) | Ne |
6 | Loše jer je bez adekvatnog znanja niti o osnovnim glavnim pojmovima (njemački: Ungenügend) | Ne |
Wikipedia Njemački školski sustav.
Vrijedi pročitati – Još bitnih informacija
Detaljne informacije o gimnaziji možeš pročitati u članku Gimnazije u Njemačkoj.